Zašto strukturirano ožičenje?

Sa željom da se približimo strukturiranom, odnosno univerzalnom ožičenju, neka tekst u nastavku čitateljima posluži kao jednostavno objašnjenje ožičenja. Pokušat ćemo objasniti na što je moguće razumljiviji način, te ćemo stoga koristiti čim manje stručnih izraza jer nam je cilj što jednostavnije objasniti nekome tko se s time prvi put susreće ili bi htio naučiti osnove. U tu svrhu u članku predstavljamo i način označavanja kabela.

Svi uređaji, koji trebaju prijenos podataka, također trebaju i strukturirano ožičenje, bez obzira radi li se o telefonu, mobilnom telefonu, prijenosnom ili stacionarnom računalu, zrakoplovu, vlaku ili automobilima koji komuniciraju sa satelitima, CNC stroju za obradu metala, fotokopirnom stroju i mnogim drugim uređajima.

Budućnost, zajedno s razvojem računalstva, sve se više povezuje sa strukturiranim ožičenjem, budući da gotovo svugdje nalazimo strukturirano ožičenje:

u stambenim objektima koristi se, na primjer, za internetsku vezu od modema do računala, za WiFi aplikacije, za povezivanje TV-a s vanjskim internetom, za telefonski priključak, za povezivanje interfona …

u poslovnim objektima kao veza od poslužiteljskih soba do računala i telefona u uredima, za povezivanje s mrežnim pisačima …

u industriji, na primjer, koristi se za spajanje raznih strojeva odnosno uređaja s aktivnom opremom, kako bi kontrolirali ili dohvatili podatke s uređaja.

KRATKI PRIKAZ POVIJESTI STRUKTURIRANOG OŽIČENJA

Povijest strukturiranog ožičenja seže još u vrijeme kada smo putem telefonskog aparata razgovarali preko takozvanih »parica«. Iz telefonske centrale prema korisniku je bio postavljen telefonski kabel s više parica, a svakom je korisniku bila dodijeljena jedna parica. Slijedili su prvi modemi i time povezivanje s vanjskim svijetom Interneta. Kao zanimljivost za mlade generacije- u to vrijeme su se slike učitavale po nekoliko minuta. Modemi su se uključivali i pištali kada je bila uspostavljena veza s internetom. Nakon završetka korištenja, bilo je potrebno prekinuti vezu s modemom kako bismo mogli koristiti telefon.

Uslijedile su prve veze kod kojih nije bilo potrebno prekidati modemsku vezu. Pretplata kod ponuditelja je vrijedila 24 sata dnevno i 7 dana u tjednu, bez obzira na količinu prenesenih podataka. Tada su počela prva preuzimanja glazbe, filmova, slanje elektroničkih poruka, itd.

KABLOVI STRUKTURIRANOG OŽIČENJA

Umjesto osnovne parice počeli su se pojavljivati ​​prvi kablovi strukturiranog ožičenja. Struktura kabela bila je s četiri parice i isprva u plaštu nije postojala zaštita od vanjskih električnih utjecaja. Kasnija zaštita je također dodana u obliku folije. Najprije u plaštu, a zatim oko pojedine parice. Nastali su različiti nazivi kabela, pri čemu se prva dva slova u nazivu odnose na konstrukciju plašta, a zadnja tri slova na konstrukciju parica, primjer u tablici ispod:

Podatkovni kabel X X / Y Z Z
X X	Konstrukcija plašta
	U = unscreened odnosno bez zaštite
	F = Foil screened odnosno zaštita metalnom folijom
	S = Braid screened odnosno zaštita metalnom mrežicom
	SF = Braid and Foil screened odnosno zaštita metalnom mrežicom i folijom
Y	Zaštita parice ili četiri parice
	U = Unscreened odnosno bez zaštite
	F = Foil screened odnosno zaštita metalnom folijom
Z Z	Konstrukcija parice ili četiri parice
	TP = Twisted Pair ili sukana parica
	TQ = Twisted Quad ili četiri sukane parice

MODERNI OPTIČKI KABELI

Zbog težnje za čim većim brzinama stvorena je snažna konkurencija na području aktivne opreme, a svaki proizvođač je želio svoj komad torte. Osim “24h online” ponuditelji su nudili sve veće brzine te je iza toga morala uslijediti i pasivna oprema odnosno infrastruktura. Polako smo se počeli opraštati s dovodnim telefonskim kabelima s više parica. Napravili smo prostor za nove kabele s većim kapacitetom, kao što su koaksijalni, a zatim i zadnji krik mode – optički kabel.

Većinom je infrastruktura dizajnirana tako da je okosnica odnosno dovod mreže uređen s optičkim vlaknom. Na strani pošiljatelja nalazi se aktivna oprema, odnosno uređaj koji pretvara podatke iz električnog u svjetlosni signal te šalje svjetlosni signal primatelju putem LED-a ili lasera. Podaci putuju duž jezgre vlakna pomoću refleksija od plašta, koje su različite gustoće od same jezgre. Ista aktivna oprema odnosno uređaj na korisnikovoj strani »hvata« svjetlosni signal i pretvara ga natrag u električni signal. Tako se prevladavaju udaljenosti od nekoliko desetaka ili stotinu kilometara. Pretvoreni podaci se pomoću tzv. podatkovnih kabela strukturiranog ožičenja prenose do 100 m daleko do računala, telefona, faksa, pisača itd.

U sljedećem izdanju članka »Strukturirano ožičenje« bit će predstavljen PoE (Power over Ethernet) protokol, koji će biti tehnički zanimljiviji.

Zlatko Ajdinovič, zlatko.ajdinovic@www.elektronabava.si